JU KB Zenica - Centrala

+387 32 447000, +387 32 447001, +387 32 447002

Adresa

Crkvice 67, 72000 Zenica, BiH

Prenosimo:
Inicijativa za ukidanje ili drastično smanjivanje visine naknada za KGZ i KN ?

Almir Dračo, vijećnik u Gradskom vijeću Zenica uputio je nekoliko zanimljivih inicijativa, posebno ističemo one koje se odnose na ukidanje određenih nameta privredi, kao i inicijativa koja se odnosi na kladionice.

Preuzeto: http://www.direktno.ba/

Zašto inicijativa za ukidanje ili drastično smanjivanje visine naknada za KGZ i KN ?

Kroz protekli dio mandata u GV Zenica bavili smo se većinom infrastrukturnim problemima (koji su,naravno,nezaobilazni),politikanstvom,populističkim skupljanjem poena kod građana,ispoljavanjem lične nekulture kroz vrijeđanja, etiketiranja, omalovažavanja, ismijavanja itd. Vrlo malo ili nikako je bilo konkretnih konstruktivnih odluka koje bi išle u pravcu poboljšanja života običnog građanina, oživljavanja privrede, otvaranja novih radnih mjesta, stvaranje ljepšei pozitivnije slike o Zenici kao privlačnom mjestu za ulaganje domaćih i stranih investitora.

Sa tom namjerom sam na sjednici od 26.07. 2018. podnio vijećničku inicijativu za ukidanje ili drastično smanjivanje naknade za KGZ i KN ( iz kolegijalnih razloga moram da spomenem da su isto pitanje postavili vijećnica Sanja Renić i vjećnik Adnan Šabani). Naravno, kao i što je bila česta praksa u dosadašnjem radu ovog saziva GV, nisam dobio odgovor od nadležne službe u roku propisanom poslovnikom( 30 dana), osim na istoj sjednici od strane Gradonačelnika Fuada Kasumovića, u vidu repliciranja, kroz koje nije pokazana trenutna želja i namjera za istim.

Moram da spomenem da nemam nikakve direktne ili indirektne materijalne koristi od podnošenja ove inicijative, niti sam i od koga izlobiran da ovo podnesem. Jedino mi je cilj da svojim kontinuiranim praćenjem društvenih potreba i problema dam svoj skroman doprinos unapređenju života svih nas, a pogotovo onih koji su kičma društvenog života – privrednici i njihovi uposlenici.Iako nisam ekonomista, ne treba imati mnogo inteligencije pa uvidjeti ovaj problem i nepravdu koja se čini realnom sektoru u Zenici. Raspitujući se za ovu problematiku, dolazim do poraznih činjenica opterećenosti tog sektora brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima, a to je da su ti nameti, u odnosu na zemlje EU i okruženja, najveći.

Usput, hvalimo se dobijanjem BFC certifikata, a veoma smo nepopularni i neprivlačni za ulaganje i, između ostalog, radi ovih parafiskalnih nameta, koje sam na toj sjednici nazvao ,,legalnim reketom“.
Zašto ova inicijativa:
1) Radi rasterećivanja privrede i privrednika od onih nameta koji nisu ni potrebni, ni fer, ni moralni,(opterećenje po zaposleniku u F BiH je 71 %).
2) Stvaranje povoljnijeg ambijenta potencijalnim domaćim i stranim investitorima
3) Jačanje konkurentnosti naših privrednika spram privrednika iz EU I zemalja okruženja
4) Usmjeravanje sredstava koja preduzeća odvajaju za KGZ i KN u direktne nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

Teško mi je iz lokalpatriotskih razloga prihvatati činjenicu da naš Grad spada u grupu gradova i općina sa najvećim fiskalnim i parafiskalnim nametima, koja direktno pogađaju mala i srednja preduzeća (još veća sramota je, da je isti namet u manjem BH entitetu ukinut). I onda se čudimo razvijenosti lokalnih manjih sredina u našem komšiluku. To je ono što me posebno motivira za pozitivno rješenje ove inicijative.
Parafiskalni nameti označavaju sve forme plaćanja koja opterećuju privredne subjekte,a od kojih oni ne dobiju ništa zauzvrat, ili dobiju nešto je mnogo manje od onoga što su platili.
Skupljajući podatke za ovu problematiku dolazim, za mene, do zastrašujućih podataka da čak i neproizvodne i neprofitne ustanove i institucije plaćaju ove parafiskalne namete, kao što su zdravstvene ustanove ( na pr. Kantonalna bolnica Zenica 61.907 KM na godišnjem nivou za 2016. god.), Univerzitet u Zenici (46.595, 00KM za 2016.), osnovne i srednje škole (!!!), zatim Rudnik Zenica (240.908,04 KM za KGZ i 15.638,88 KM za KN za 2017, dok za 2018.god Rudnik Zenica za KN treba platiti nevjerovatnih 114.640,20 KM).

Izmjenom Odluke u 2018. godini Rudniku Zenica je povećan iznos za KN skoro za osam puta više u odnosu na prethodnu godinu. Pitam se kako ti subjekti uopšte opstaju?
Nakon pregleda ovih pojedinih iznosa, nisam mogao sakriti svoje zaprepaštenje ovim saznanjima, ali istovremeno i ,,divljenje“ i čuđenje strpljenju svih obveznika plaćanja ovih parafiskalnih harača. Kao laik, ne mogu da shvatim da svaki privredni subjekt koji posjeduje nekretninu mjesečno plaća naknadu za KGZ, a prilikom kupovine građevinskog zemljišta za izgradnju objekta jednokratno je plaćena renta i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta (KN)! I pitamo se zašto domaći i strani investitori zaobilaze investiranje u našem gradu.

Na pitanje kako nadoknaditi ovaj manjak u budžetu ( a radi se o iznosu od preko 2.500 000 KM), odgovor je lahak. Prije svega ne mogu prihvatiti činjenicu da naš Grad ima ovu vrstu nemoralnih prihoda, bez obzira ko ih je donio i propisao. Zato se smatram odgovornim da se borim za ispravljanje ove nepravde. Zatim, svjedoci smo stalnog povećanja iz godine u godinu, prihoda od indirektnih poreza. Ovo je kratkoročni manjak u budžetu, ali dugoročni dobitak, jer ćemo ovim otvoriti vrata investicijama i za koju godinu, ako Bog da, ponovo imati te prihode. Najvažnije je slanje optimističkih, konkretnih i dobronamjernih poruka domaćim i stranim investitorima, koji u državnom aparatu trebaju imati partnera za opće dobro svih građana. iskreno se nadam razumijevanju Gradonačelnika (koji se takođe u svojoj predizbornoj kampanji pred lokalne izbore 2016, zalagao za ovo) i kolegica i kolega vijećnika, da ćemo imati svijest i odlučnost da ukinemo ili drastično smanjimo ove parafiskalne namete, i time popravimo klimu za ulaganje u naš Grad.
.
Preuzeto: http://www.direktno.ba/