Nedjelja, 19 Stu 2017
 
 
Za pacijente Ispis E-mail


PRAVILNIK O KUĆNOM REDU



I OPŠTE ODREDBE

II ODRŽAVANJE REDA

III PRIJEM BOLESNIKA

IV NJEGA I LIJEČENJE BOLESNIKA

V ISHRANA BOLESNIKA

VI POSJETA BOLESNICIMA

VII OTPUST BOLESNIKA

VIII POSTUPAK PO PRIGOVORU

IX ZAVRŠNE ODREDBE


PRAVILNIK O KUĆNOM REDU

(prečišćeni tekst)

Na osnovu člana 35. a u vezi sa članom 51.Statuta JU Kantonalna bolnica Zenica, Upravni odbor JU Kantonalna bolnica Zenica na sjednici održanoj 17.5.2002. godine, donosi


PRAVILNIK O KUĆNOM REDU

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

JU Kantonalna bolnica Zenica (u daljem tekstu: Bolnica) ovim Pravilnikom o kućnom redu (u daljem tekstu Pravilnik)uređuje održavanje reda na bolničkim odjeljenjima, način prijema, njege i liječenja bolesnika, ishranu, posjete bolesnicima, otpuštanje bolesnika i ostala pitanja u vezi sa održavanjem reda u Bolnici.
Član 2.

Odredaba ovog Pravilnika su dužni da se pridržavaju zaposleni u Bolnici, bolesnici i posjetioci.

(na vrh ...)


II ODRŽAVANJE REDA

Član 3.

Redovno radno vrijeme u Bolnici traje od 08,00 do 16,00 sati od ponedjeljka do petka.
Zbog potrebe neprekidnog 24-og radnog vremena u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, direktor Bolnice donosi odluku o uvođenju jedne ili više smjena, odnosno dežurstva i pripravnost za pojedine poslove, a rukovodeći se potrebama građana, pojedinih oblika bolničkog liječenja i mogućnosti Bolnice.
U svim bolničkim organizacionim jedinicama u kojima se pruža zdravstvena zaštita, a na mjestima koja su dostupna bolesnicima, obavezno je istaknut raspored radnog vremena sa naznakom imena i prezimena ljekara.

Član 4.

Kućni red Bolnice je slijedeći:

  1. Buđenje bolesnika je u 06.00 sati;Najdalje do 08.00 sati se obavlja: umivanje bolesnika, čišćenje i provjetravanje soba, spremanje bolesničkih postelja, mjerenje temperatura i tlaka, uzimanje materijala za laboratorijske i druge analize, doručak bolesnika, i ostale pripremne radnje za ljekarsku vizitu.
  2. Najkasnije u 08,15 počinje jutarnji stručni ljekarski sastanak;
  3. Ljekarska vizita počinje najkasnije u 08.30 sati kada svaki bolesnik mora biti u svojoj postelji;
  4. Najranije u 15,15 počinje poslijepodnevni stručni ljekarski sastanak, odnosno u 14,15 na odjelima sa skraćenim radnim vremenom;
  5. Bolesnicima je dozvoljena šetnja u bolničkom krugu od 14.00 do 16.00 sati ukoliko posebnom odredbom nije drukčije određeno;
  6. Isključenje osvjetljenja u bolničkim sobama se vrši ljeti u 21.00 sati a zimi u 20.00 sati s tim da je nedjeljom i prazničnim danom dozvoljeno da se svjetlo gasi jedan sat kasnije.

Član 5.

Upotreba prostorija je dopuštena samo za namjenske svrhe.
Ni pod kojim uslovima se u prostorijama određenim za bolničko liječenje ne smiju vršiti specijalistički pregledi.

Član 6.

Inventarom, instalacijama, aparatima i drugim napravama smiju rukovati samo ovlaštena lica.
Korišćenje velikih dizala je dozvoljeno samo za službene potrebe.
Korišćenje dizala bolesnicima je dozvoljeno samo uz pratnju bolničkog osoblja.
Zabranjuje se korišćenje dizala prilikom posjeta bolesnicima.

Član 7.

Sve bolničke prostorije se čiste dva puta na dan, po potrebi i češće, a jednom nedjeljno detaljno.
Promjena posteljine i bolničkog rublja se vrši jedan do dva puta nedjeljno a po potrebi i češće. U odjeljenjima za postoperativnu njegu i reanimaciju promjena se vrši dva puta u 24 sata.

Član 8.

Bolesnici su dužni da se najsavjesnije odnose prema čuvanju bolničkog inventara i održavanju čistoće a naročito moraju voditi računa o održavanju čistoće u nužnicima i kupatilima u koja ne smiju bacati nikakve otpatke od jela, hartije, platna i sl.

Član 9.

U Bolnici je strogo zabranjeno pušenje, osim u zasebnim prostorijama na kojima je istaknut natpis da je to prostor u kojem je dozvoljeno pušenje.

Član 10.

Bolesnicima se zabranjuje:

  • Upotreba alkoholnih pića;
  • Igranje karata i sličnih igara u vidu kocke;
  • Nepotrebno zadržavanje u drugim bolesničkim prostorijama i hodnicima;
  • Pjevanj, sviranje, stvaranje buke i sve drugo što narušava mir;
  • Dovođenje bilo kakvih životinja;
  • Svađanje i međusobne prepirke;
  • Primanje hrane, rublja i drugih stvari bez dozvole sobnog ili dežurnog ljekara;
  • Razgovor preko balkona i prozora;
  • Odlazak na druga bolnička odjeljenja;
  • Izlazak u bolnički park u vrijeme kada to nije dozvoljeno;
  • Unošenje hladnog ili vatrenog oružja;
  • Unošenje televizora, magnetofona, radio-aparata, tranzistora i fotografskog aparata bez dozvole načelnika službe ili šefa odjeljenja;
  • Obavljanje bilo kakvih poslova u vidu zanimanja.

Član 11.

Bolesniku se može odobriti izlazak u grad u iznimnim slučajevima o čemu odluku donosi načelnik bolničke službe i o tome izdaje pismenu dozvolu.
Bolesnik je dužan da pri izlasku iz Bolnice dozvolu pokaže portiru na kapiju, a po povratku da je preda portiru.

Član 12.

Bolesnik koji namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu Bolnici, dužan je istu naknaditi.
Zapisnik o nastaloj šteti sačinjava operativno-dežurni zaposlenik u prisustvu lica koje je prijavilo štetu.
Visinu štete procjenjuje Rukovodilac Službe za tehničke poslove.

Član 13.

Načelnici i glavne sestre službi, glavna sestra Bolnice i zaposlenici fizičkog obezbjeđenja vrše stalnu kontrolu i nadzor nad poštivanjem odredaba kućnog reda, svaki u okviru svojih ovlašćenja.
U slučajevima kada bolesnik i pored ponovljenog upozorenja nastavi sa kršenjem kućnog reda, isti se odmah otpušta iz Bolnice a na istoriji bolesti i otpusnici se navodi razlog otpuštanja.

(na vrh ...)

III PRIJEM BOLESNIKA

Član 14.

Prijem bolesnika u Bolnicu vrši se, po pravilu, svakim radnim danom od 7,00 do 14,00 sati na osnovu uputnice za stacionarno liječenje i konsultativno-specijalističku zdravstvenu zaštitu koju izdaje ovlašteni ljekar iz primarne zdravstvene zaštite i koja vrijedi 30 dana od dana izdavanja.
U slučajevima zbrinjavanja hitnih stanja, bolesnik koji je osiguranik Zavoda zdravstvenog osiguranja Ze-do kantona će se primiti u Bolnicu svakog dana, bez ograničenja vremena i bez uputnice.
U slučaju iz prethodnog stava, uputnicu za liječenje ispostavlja prijemna služba s tim da je ista obavezna u roku od 48 sati da dostavi pismenu obavijest nadležnom ljekaru primarne zdravstvene zaštite po izvršenom prijemu.

Član 15.

Ukoliko je bolesnik osigurano lice drugih kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja sa teritorije Federacije, pored važeće zdravstvene isprave treba da ima  i uputnicu sa odobrenjem organa zdravstvene ustanove, odnosno od organa kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Ako je u pitanju zbrinjavanje hitnih stanja takvih bolesnika, Bolnica će im pružiti zdravstvenu uslugu, odnosno primiti na liječenje i bez dokumenata iz stava 1. ovog člana, ali je bolnička služba obavezna da u roku od tri dana od dana njegovog prijema na liječenje obavijesti kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja kome bolesnik pripada o datumu njegovog prijema na liječenje, dijagnozi i predviđenom trajanju stacionarnog liječenja radi davanja saglasnosti za to liječenje.

Član 16.

Prilikom prijema bolesnika u Bolnicu načelnik službe ili dežurni ljekar je dužan da na osnovu zdravstvenog stanja bolesnika ocijeni opravdanost upućivanja na bolničko liječenje.
Ako se ocijeni da zdravstveno stanje bolesnika dozvoljava ambulantno liječenje, neće se provesti hospitalizacija, nego će se isti uputiti na  ambulantno liječenje.

Član 17.

Ukoliko se ne radi o zbrinjavanju hitnog stanja bolesnik se mora primiti na liječenje ili medicinsku obradu u najkraćem mogućem roku, koji ne može biti duži od 30 dana, o čemu se na uputnici sačinjava posebna zabilješka, iz koje su vidljivi razlozi odlaganja prijema i tačan termin kasnijeg prijema.

Član 18.

Ukoliko prilikom urgentnog prijema bolesnika urgentni ljekar ima potrebu za konsultacijom ljekara ostalih specijalnosti, dužan je da o tome obavijesti operativno dežurnog zaposlenika.Ovaj dalje stupa u vezu sa traženim ljekarom koji ga mora informirati u kom roku će se javiti na urgentni prijem i operativno-dežurni zaposlenik o tome informira urgentnog ljekara.Urgentni ljekar je obavezan da u protokolu upiše vrijeme dolaska pozvanog ljekara.

Član 19.

Prilikom prijema na liječenje, bolesnik je obavezan da da svoje lične podatke uz prezentaciju lične karte kako bi se mogao ustanoviti njegov identitet.
Naročitu pozornost treba obratiti prilikom prijema porodilje na provjeru identiteta, adrese stanovanja i matičnog broja.
U slučaju hitnog prijema kada bolesnik nije u stanju da pruži osnovne podatke o sebi, to je dužan učiniti pratilac bolesnika.

Član 20.

Prijem bolesnika sa duševnim smetnjama se obavlja po posebnom postupku propisanim Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama.

Član 21.

Prilikom prijema bolesnika ispunjavaju se slijedeći obrasci:

  • Istorija bolesti;
  • Matični list;
  • Bolesničko-statistički listić;
  • Prijemni list-nalog za prijem.

Član 22.

Ukoliko je ukazana hitna pomoć bolesniku koji je strani državljanin, odmah se od stranca vrši naplata pružene usluge a ako isti pismeno izjavi da nema materijlnih sredstava sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: podatke o identitetu stranca(prezime i ime, godina rođenja, zanimanje, državljanstvo, prebivalište, odnosno boravište u zemlji čiji je državljanin, kao i adresa u Federaciji ako je ima, broj putne isprave i od koga je izdana), iznos naknade, način i rok plaćanja koji ne može biti duži od 30 dana po otpustu iz Bolnice uz konstataciju da stranac nema pravo na korišćenje zdravstvene zaštite po propisima o zdravstvenoj zaštiti, po međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju ili po drugom osnovu.

Član 23.

Prilikom prijema bolesnika na liječenje, ukoliko isti nije oslobođen od plaćanja učešća u troškovima korištenja zdravstvene zaštite u skladu sa Odlukom o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite na teritoriji Ze-do kantona, obavezno se uzima akontacija u iznosu od 50,00 KM a po završenom liječenju se vrši konačan obračun troškova.

Član 24.

Prije smještaja na odjeljenje, bolesnik se sanitarno obrađuje prema uputstvima ljekara koji prima bolesnika.

Član 25.

Po prijemu u Bolnicu, bolesnik predaje svoje odijelo i stvari u garderobu o čemu mu se izdaje revers.
Od svojih stvari bolesnik može da zadrži toaletni pribor a po odobrenju načelnika službe ili dežurnog ljekara i druge stvari.
Prilikom otpusta iz Bolnice, bolesniku se vraćaju stvari s tim što on vraća revers na kojem potvrđuje prijem svojih stvari.

Član 26.

Po prijemu u Bolnicu novac i druge stvari od vrijednosti bolesnik je dužan da preda prijemnoj kancelariji na čuvanje o čemu mu se izdaje potvrda.
Bolnica ne odgovara za novac i stvari od vrijednosti ukoliko ih bolesnik ne preda na čuvanje prijemnoj kancelariji.
Po otpustu iz Bolnice novac i druge stvari od vrijednosti vraćaju se bolesniku s tim što on vraća potvrdu na kojoj potvrđuje primitak novca, odnosno stvari.

Član 27.

Stvari bolesnika koji je kao hitan slučaj primljen u Bolnicu odnosno koji se nalazi u teškom ili besvjesnom stanju, zapisnički prima medicinski tehničar na odjeljenju gdje je bolesnik smješten a zatim u svemu postupa kao sa stvarima bolesnika koji su primljeni pod normalnim uvjetima.

Član 28.

Ukoliko se prilikom prijema bolesnika utvrdi da je do povređivanja došlo nasilnim putem, ljekar koji je izvršio pregled obavezno ispunjava obrazac „prijave  o ozljedi“ i dostavlja ga Policijskoj upravi Zenica na znanje i eventualni postupak.

(na vrh ...)

IV NJEGA I LIJEČENJE BOLESNIKA

Član 29.

Bolesnika na odjeljenju prihvata medicinski tehničar, upoznaje sa kućnim redom pomoćnim prostorijama i smještaja u postelju.

Član 30.

Odmah po prijemu, sobni ljekar je dužan izvršiti pregled bolesnika, ordinirati terapiju i dati nalog za laboratorijske, rendgen i ostale pretrage kako bi se postavila prijemna dijagnoza bolesnika.

Član 31.

Dežurni ljekar koji vrši prijem hitnih slučajeva izvan redovnog radnog vremena određuje smještaj bolesnika i izdaje svim zaposlenim uputstva za novoprimljenog bolesnika.
Svi zaposleni na bolničkom odjeljenju se izvan redovnog radnog vremena obavezno pridržavaju naredbi i uputstava dežurnog ljekara.

Član 32.

Za vrijeme boravka u Bolnici bolesnik je dužan, u cilju bržeg oporavljanja i ozdravljenja, da se u svemu pridržava uputstva ljekara.

Član 33.

Za sve vrste operativnih zahvata, invazivnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, obavezno se predhodno obezbjeđuje pismeni pristanak bolesnika, odnosno roditelja ili staratelja ako je bolesnik maloljetan ili lišen poslovne sposobnosti.
Potpisani obrazac iz prethodnog stava se čuva u istoriji bolesti.
Ukoliko bolesnik, roditelj ili staratelj, ne da svoj pristanak u smislu ovog člana, nadležni ljekar je dužan da o tome, nakon što je ukazao na štetne posljedice odbijanja intervencije, pribavi pismenu izjavu potpisanu od ovih lica, koja se takođe čuva u istoriji bolesti.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje,pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život oboljelog ili povrijeđenog a zbog hitnosti nije moguće blagovremeno pribaviti pismeni pristanak, intervencije iz stava 1. ovog člana se mogu poduzimati bez istog.

Član 34.

Bolesnik ima pravo da odbije bilo koji pregled ili medicinski tretman bez svoje saglasnosti.

Član 35.

Bolesnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovarajuće zdravstvene zaštite u slučaju dokazane stručne greške.

Član 36.

Bolesnik ima pravo na tačno obavještavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegovog zdravlja, kao i pravo na povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njegovog zdravlja.

Član 37.

Bolesnik ima pravo na izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koja mu ponudi ljekar osim u slučaju neodložne intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njegov život i zdravlje i izazvalo trajna oštećenja.

Član 38.

Bolesnik ima pravo odbiti pregled i liječenje od strane ljekara zbog gubljenja povjerenja.

Član 39.

Kada bolesnik, odnosno roditelj ili staratelj, odnosno član uže porodice za maloljetno lice, lice lišeno poslovne sposobnosti i lice u besvjesnom stanju, nisu zadovoljni vrstom zdravstvene usluge, načinom pružanja  zdravstvene usluge, kvalitetom zdravstvene usluge, ishodom dotadašnjeg načina ostvarivanja zdravstvene zaštite kao i odnosom prema njima u procesu pružanja zdravstvenih usluga, mogu podnijeti zahtjev za formiranje ljekarskog konzilijuma.
Zahtjev se podnosi u pismenoj formi direktoru Bolnice.
Direktor, odnosno ljekar kojeg on ovlasti, dužan je odmah a najduže u roku od 48 sati računajući od vremena podnošenja zahtjeva, da imenuje ljekarski tim koji će obaviti konzilijarni pregled.
Ljekarski tim je dužan odmah pristupiti obavljanju konzilijarnog pregleda nakon kojeg donosi pismeni zaključak i dostavlja ga direktoru Bolnice.
Direktor Bolnice je na osnovu tog pismenog zaključka dužan donijeti pismeno rješenje i dostaviti ga podnosiocu zahtjeva za konzilijarni pregled.
Podnosilac zahtjeva koji nije zadovoljan rješenjem direktora Bolnice, ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja kod kantonalnog ministarstva zdravstva.

Član 40.

Ako se utvrdi da je zahtjev za osnivanje ljekarskog konzilijuma bio neosnovan podnosilac zahtjeva snosi troškove konzilijarnog pregleda.

Član 41.

U slučajevima izuzetne ugroženosti zdravlja bolesnika konzilijarni pregled se ima izvršiti odmah.

Član 42.

Pružanje bilo koje usluge bolesniku vrši se obavezno u prisustvu ljekara i medicinskog tehničara.

Član 43.

Bolesnik se smješta i liječi na odjeljenju na kojem se liječe oboljenja od kojih dotični bolesnik boluje.

Član 44.

Sva medicinska dokumentacija se mora voditi uredno, u istoj moraju biti upisani svi podaci o toku liječenja, terapija, hirurške i druge medicinske intervencije, rezultati analiza, odnosno cio tok liječenja.
Medicinska dokumentacija se trajno čuva i ne smije biti pristupačna bolesnicima.
Svi podaci u medicinskoj dokumentaciji moraju biti kucani na pisaćoj mašini ili kompjuteru sa potpunim imenom i prezimenom ljekara.

Član 45.

Lijekovi se izdaju bolesnicima isključivo po pismenom nalogu ljekara koji se ubilježava u temperaturnu, odnosno terapeutsku listu.
Uzimanje lijekova od strane bolesnika vrši se obavezno uz prisustvo medicinskog tehničara.

Član 46.

Lijekovi i drugi sanitetski materijal mogu se trebovati i čuvati u odjeljenskim priručnim apotekama samo za potrebe do najviše pet dana.
Svi utrošeni lijekovi se evidentiraju u temperaturnoj listi, kartoteci ili knjizi terapije i knjizi trebovanja lijekova iz bolničke apoteke.
Lijekovi narkotici, opijati i preparati otrovne sadržine, moraju se držati u zaključanom ormaru, a ključ se nalazi kod glavne sestre službe.
Preparati otrovne sadržine moraju obavezno imati etiketu sa oznakom da su otrovi i moraju biti izdvojeni od ostalih lijekova.
Lijekovi narkotici trebuju se i vode u posebnoj knjizi narkotika kod koje su sve stranice ovjerene od nadležnog organa.

(na vrh ...)

V ISHRANA BOLESNIKA

Član 47.

Bolesnik  ima pravo na ishranu u skladu sa svetonazorom za vrijeme boravka u Bolnici koja nije u suprotnosti sa propisanom medicinskom dijetom.

Član 48.

Objedi bolesnika se vrše u određenim vremenskim razmacima:

  • doručak od 7,00 do 8,00 sati;
  • ručak od 12,00 do 14,00 sati
  • Večera od 18,00 do 19,00 sati.

Izuzetno od prednjeg, prema ljekarskom uputu i vrsti bolesti, objedi bolesnika mogu se obavljati i više puta dnevno.
Bolesnicima koji su pokretni hrana se servira u trpezariji a nepokretnim u postelji.
Bolesnike koji nisu u stanju da sami uzmu hranu hrani medicinski tehničar.

Član 49.

Dijetu za ishranu bolesnika određuje sobni ljekar.
Određena dijeta se upisuje u temperaturnu listu s tim što svaka promjena mora biti zabilježena, datirana i potpisana.
Odjeljenski jelovnik sastavlja glavna sestra na osnovu lista.
Na osnovu odjeljenskih jelovnika dijetetičar sastavlja glavni jelovnik na osnovu kojeg jelovničar obračunava potrebne količine namirnica na bazi normativa.

Član 50.

Hrana se iz bolničke kuhinje transportuje na bolnička odjeljenja s tim što istu preuzima glavna sestra ili smjenska sestra sa servirkama kontrolišući količinu, vrstu i dijetu gotove hrane.
Podjelu hrane vrše servirke.Kontrolu podjele hrane vrši glavna ili smjenska sestra.
Hrana mora biti servirana na odgovarajući način i podijeljena prema odgovarajućim dijetama.
Dežurni ljekar odjeljenja je obavezan da proba bolesničku hranu.

Član 51.

Bolesnički restoran radi svakog dana od 6,00 do 20,00 sati.
Restoran isključivo služi za ishranu zaposlenika i konzumiranje osvježavajućih napitaka.
Ležećim bolesnicima, pacijentima i posjetiocima je zabranjena posjeta restoranu.

(na vrh ...)

VI POSJETA BOLESNICIMA

Član 52.

Posjeta bolesnicima je dozvoljena svaki dan u vremenu od 14,00 do 15,00 sati a srijedom, subotom, nedjeljom i na dane državnih praznika u vremenu od 13,00 do 15,00 sati.

Član 53.

U izuzetnim slučajevima načelnik službe može dozvoliti članu porodice da bude pored bolesnika povremeno ili stalno za određeno vrijeme o čemu se izadaje pismena dozvola.

Član 54.

Zabranjuje se ulazak na slijedeća bolnička odjeljenja:
- sva odjeljenja Službe za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja,
- sva odjeljenja Službe za anesteziju, intenzivnu njegu i terapiju bola,
- sva odjeljenja Službe za neurohirurgiju,
- odsjek za opekotine pri Službi za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju,
- operativno odjeljenje, porođajno odjeljenje i odjeljenje za neonatologiju u Službi za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju,
- odsjek za respiratorna odjeljenja dojenačke dobi i odsjek za intenzivnu njegu u Službi za dječije bolesti.

Član 55.

Na prijedlog epidemioloških službi i sanitarne inspekcije, mogu se povremeno zabraniti posjete na svim bolničkim odjeljenjima zbog nepovoljne epidemioliške situacije.
Odluku iz prethodnog stava donosi direktor Bolnice.

Član 56.

Kod teških bolesnika posjeta se može ograničiti kako u pogledu vremena, tako i broja posjetilaca, o čemu odlučuje načelnik službe, odnosno dežurni ljekar.

Član 57.

Posjetioci bolesnika moraju paziti na red i čistoću i prilikom posjete ne smiju remetiti mir bolesnika.
Sjedenje posjetilaca na bolesničkim posteljama je zabranjeno.
Ukoliko se posjetioci ne pridržavaju ovih odredaba, dežurni ljekar ima pravo da prekine posjetu bolesniku.

Član 58.

Posjeta pokretnim bolesnicima se u zimskom periodu obavlja u holovima Bolnice a ljeti u bolničkom parku.
Nepokratni bolesnici posjetu primaju u bolesničkoj sobi ili se transportuju kolicima u hol Bolnice o čemu odlučuje dežurni ljekar.
Direktor Bolnice određuje kada počinje zimski a kada ljetni period.

Član 59.

Informacije o zdravstvenom stanju bolesnika kod kojih nije dozvoljena posjeta daju se svakim danom, osim srijede, subote, nedjelje i državnih praznika i to od 13,00 do 14,00 sati.
Informacije o zdravstvenom stanju porodilja daju se svaki dan neprekidno od 00,00 do 24,00 sati.
Informacije o zdravstvenom stanju bolesnika daje načelnik službe ili ljekar kojeg on ovlasti i to za vrijeme redovnog radnog vremena, a nakon toga informacije daje dežurni ljekar.
Samo u izuzetnim slučajevima informacije se mogu davati telefonom.

Član 60.

Primanje hrane bolesnicima je dozvoljeno u vrstama i količini koje odgovaraju propisima dijetalne ishrane bolesnika i uz dozvolu nadležnog ili dežurnog ljekara.
Nadležni ljekar, dežurni ljekar i medicinski tehničar su obavezni da kontrolišu donesenu hranu te da onu koja ne odgovara ishrani bolesnika odmah vrate.

Član 61.

U bolničkom krugu se vozila parkiraju isključivo na obilježenom parking preostoru.
Parkiranje vozila duž saobraćajnica i na zelenim površinama je zabranjeno.
Korištenje parking prostora se naplaćuje prilikom izlaska iz bolničkog kruga na izlaznoj kapiji a na osnovu priznanice koja je dobijena prilikom ulaska u bolnički krug.
Prolaz kroz bolnički krug koji ne traje duže od 10 minuta se ne naplaćuje.
Oslobađanje od plaćanja korištenja parking prostora se regulira odlukom direktora Bolnice.

Član 62.

Posjetioci i bolesnici koji za vrijeme posjete borave u bolničkom parku, dužni su da sav otpad odlože u postavljene kante za otpatke.
Bacanje bilo koje vrste otpadaka i kretanje po zelenim površinama je zabranjeno.

(na vrh ...)

VII OTPUST BOLESNIKA

Član 63.

Otpust bolesnika vrši sobni ljekar uz saglasnost šefa odsjeka i načelnika službe a samo u izuzetnim slučajevima ovu dužnost može da obavlja dežurni ljekar.

Član 64.

Bolesnik može biti otpušten i na svoj lični zahtjev, ukoliko ne boluje od zaraznog ili duševnog oboljenja i ukoliko ne postoji neposredna opasnost po njegov život.Podaci o ovome se moraju unijeti u otpusnicu, odnosno u istoriju bolesti.
Morbidni bolesnici mogu se otpustiti na zahtjev porodice o čemu odlučuje načelnik službe.

Član 65.

Prilikom otpusta sa liječenja bolesniku se uručuje otpusnica ili otpusno pismo.Ono mora da sadrži datum, podatke o identitetu bolesnika, početku i završetku liječenja, zaključnu dijagnozu, laboratorijske i ostale pretrage pri dolasku i odlasku, te terapiju ukoliko je ona uslov za dalje liječenje.

Član 66.

Kod otpusta bolesnika koji su maloljetni ili lišeni poslovne sposobnosti vrši se primopredaja bolesnika roditeljima, staraocu ili drugoj rodbini isključivo uz potpis lica koje preuzima bolesnika.

Član 67.

Bolesnik se može otpustiti sa liječenja zbog ne pridržavanja načina liječenja, zbog nepridržavanja odredaba kućnog reda,zbog postupaka, odnosno ponašanja, koji onemogućavaju pravilno ukazivanje medicinske pomoći drugim bolesnicima, ali sve pod uvjetom da je prethodno upozoren i opomenut.
O otpustu iz razloga navedenih u prethodnom stavu odlučuje načelnik službe s tim što prethodno obavještava direktora Bolnice i zavod zdravstvenog osiguranja kod kojeg je bolesnik osiguran.
Bolesniku se ne može uskratiti liječenje, odnosno ne može se otpustiti, ako bi zbog toga došlo do težih posljedica po njegovo zdravlje.

Član 68.

Ako bolesnik umre u Bolnici ovlašćeni ljekar-mrtvozornik utvrđuje vrijeme i uzrok smrti a zatim se leš transportuje u mrtvačnicu.
Bolnica je dužna da odmah nakon određivanja mrtvozornika o tome obavijesti matičara kao i nadležni organ općine Zenica.
Za mrtvozornika ne može biti određen u vremenu dok vrši redovne poslove ljekar specijalista hirurških grana medicine.
Mrtvozornik ne može obaviti pregled umrle osobe ako ju je liječio neposredno prije smrti.U tom slučaju direktor Bolnice će odrediti drugog mrtvozornika.
Mrtvozornik nakon utvrđivanja smrti, utvrđivanja neposrednog i osnovnog uzroka smrti, te stanja koja su prethodila ili pogodovala smrti, popunjava obrazac broj 1. „potvrda o smrti“. Obrazac se za strane državljane popunjava u četiri primjerka a u tri primjerka za domicilno stanovništvo.Dva primjerka obrasca mrtvozornik dostavlja matičaru općine Zenica najkasnije u roku od 24 sata od časa utvrđivanja smrti a jedan primjerak zadržava u evidenciji koju vodi o obavljenom pregledu umrlih lica.
Nakon popunjavanja obrasca broj 1. mrtvozornik ispunjava obrazac broj 2.“dozvola za sahranu umrlog“. Obrazac se popunjava u tri primjerka od kojih se jedan izdaje organizaciji koja će sahraniti umrlog, drugi se izdaje vozaču a treći zadržava u evidenciji koju vodi o pregledu umrlih.

Član 68.

Ako ljekar ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužan je o tome odmah obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva, odnosno ovlašćene radnike nadležnog organa unutrašnjih poslova.

Član 70.

Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrlog.
Obdukcija se provodi:

  • kada postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi s izvršenjem krivičnog djela,
  • kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi,
  • kada zahtjev za obdukciju postavi porodica umrlog,
  • kada je bolesnik umro u Bolnici.

Član 71.

Kada je bolesnik umro u Bolnici, direktor Bolnice na zahtjev člana uže porodice, odnosno staratelja umrlog, može odlučiti da se obdukcija ne provodi.
Obdukcija se mora provesti:

  • ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti,
  • ako smrt nastupi tokom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata,
  • ako to izričito zahtijeva ljekar koji je liječio umrlog.

Član 72.

U toku obdukcije vodi se zapisnik u koji se upisuje i nalaz obdukcije.
Zapisnik se sastavlja u dva primjerka od kojih se jedan dostavlja osobi ili organu koji je tražio obdukciju a drugi primjerak zadržava Bolnica.
Nakon obdukcije izdaje se obrazac broj 2.“dozvola za sahranu“.

Član 73.

Evidencija o izvršenim pregledima umrlih vodi se za svaku kalendarsku godinu.
Na kraju godine evidencija se zaključuje ovjerom od strane nadležnog općinskog organa uz naznaku ukupnog broja izvršenih i upisanih pregleda umrlih lica u toku protekle godine.

Član 74.

U slučaju smrti Bolnica je dužna da odmah obavijesti porodicu umrlog telefonskim putem ili slanjem telegrama.
Zaostavština umrlog lica se popisuje zapisnički na odjeljenju gdje je bolesnik umro i uz potpis predaje članovima uže porodice umrlog ili njegovim najbližim srodnicima.
Ako porodica ili srodnici ne preuzmu zaostavštinu u roku od 15 dana ista se dostavlja sudu ili općinskom organu na dalji postupak.


VIII POSTUPAK PO PRIGOVORU

Član 75.

Bolesnik ima pravo da, neposredno ili pismenim putem, od direktora Bolnice da zatraži zaštitu svojih prava na kvalitet, sadržaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pružanja zdravstvenih usluga.
Direktor Bolnice je dužan da bez odlaganja ispita opravdanost zahtjeva i u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva da donese rješenje i dostavi ga bolesniku.
Bolesnik koji nije zadovoljan rješenjem direktora Bolnice ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti kod kantonalnog ministra zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv konačnog akta ministra, bolesnik može tražiti zaštitu svog prava kod nadležnog suda u skladu sa zakonom.

(na vrh ...)

IX ZAVRŠNE ODREDBE

Član 76.

Ovaj pravilnik se objavljuje na oglasnoj tabli Bolnice a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.


Predsjednik Upravnog odbora
__________________________
Akif Smailhodžić, dip.ing.saobr.

Broj: 20/1-1145
Zenica, 21.05.2002. godine

Pravilnik objavljen na oglasnoj tabli dana 22.5.2002. godine

Prečišćeni tekst Pravilnika o kućnom redu JU Kantonalna bolnica Zenica utvrdio je Sektor za pravne poslove Kantonalne bolnice Zenica i isti sadrži Pravilnik o kućnom redu Kantonalne bolnice Zenica usvojen 17.5.2002. godine kao i njegove izmjene i dopune usvojene 13.11.2002. g i 18.11.2008. godine.

Prečišćeni tekst Pravilnika o kućnom redu Kantonalne bolnice Zenica objavljen je na oglasnoj tabli Kantonalne bolnice Zenica dana 19.11.2008. godine.

(na vrh ...)

Ažurirano: Petak, 10 Srpanj 2015 09:52